Blog se redizajnira

Pokazuje se interes osnivanja pokreta Mi smo Crkva u Hrvatskoj, zbog toga se blog redizajnira a svi dosadašnji postovi pohranjeni su u arhivu bloga.
Admin

Čestitka povodom osamdesetog rođendana Prof. Hansa Kunga (19. ožujka 2008.)

KirchenVolksBewegung

bundesweite Kontaktadresse:
»Wir sind Kirche« c/o Christian Weisner
Postfach 65 01 15
D-81215 München
Tel.: +49 (0)8131-260 250
Fax: +49 (0)8131-260 249

eMail: info@wir-sind-kirche.de
Internet: www.wir-sind-kirche.de




Izvješće za štampu München, 16. ožujak 2008.

Wir sind Kirche povodom osamdesetog rođendana Prof. Hansa Künga (19. ožujka 2008)

«Njegova postojanost u obnovi rimske Katoličke crkve ulijeva nam hrabrost »


„Njegova postojanost u obnovi rimske Katoličke crkve i njegov doprinos za ekumenizam i dijalog između velikih religija za nas je ohrabrenje, nadahnuće i poticaj“, naglašava narodni crkveni pokret Wir sind Kirche, izražavajući veliko priznanje povodom osamdesetog rođendana Prof. Hansa Künga (19. ožujka 2008.)

Küng je, naime, jedan od duhovnih otaca „Apela Naroda Božjega“ iz 1995.
Švicarski teolog, poznat u cijelom svijetu, bio je imenovan službenim peritom II vatikanskog koncila (1962 – 1965) od pape Ivana XXIII, uprkos crkvenoj izolaciji dao je velik doprinos formiranju ekumenske teologije i međureligijskog dijaloga, te i dalje nastavlja s radom aktivno i kreativno na projektima koji su njegovom zaslugom zaživjeli.

Njegova doktorska teza, napisana 1975 posvećena je problemu opravdanja u djelima evngeličkog teologa Karla Bartha, te je bila pohvaljena i od Josepha Ratzingera, koji je predavao na Tubingenu zajedno sa Kungom do godine 1968. S djelima velikog značaja (Die Kirche, 1967; Christ sein, 1974 [Biti kršćanin, hrv. pr. 2002], Existiert Gott?,1978, [Postoji li Bog?, hrv. pr.1987.] ), Kung ne samo da je vrlo brzo proširio javnim mišljenjem reformne ideje, nego im je dao, čvrste temelje biblijskog i sistematskog karaktera.

Sa svojim ekumenskim nastojanjem, Küng je dao odlučujući doprinos, godine 1999, rođenju zajedničke deklaracije o nauci opravdanja između katolika i protestanata.
Euharistijsko gostoprimstvo, kojeg je podržao Institut für Ökumenische Forschung [Institut za ekumensko istraživanje] u Tubingenu, od njega utemeljen godine 1963, prilikom Ökumenischer Kirchentag [ekumenskog sastanka njemačkih crkava] godine 2003, za Künga je korak u ispravnom smjeru.

Hans Küng, kao nitko drugi u našem vremenu, otvorio je i držao snažnim pitanje istinitosti u kršćanstvu. Poslije Koncila, na vrlo upečatljiv način povodom enciklike, objavljene 1967, o celibatu i enciklike Humanae vitae iz 1968 o regulaciji poroda, Küng, u svojoj knjizi objavljenoj 1970, Unfehlbar? Eine Anfrage [Nepogrešiv? Jedno pitanje], poteže pitanje nepogrešivosti papinskog učiteljstva.

Zbog toga, 18. prosinca 1979, tadašnji papa Ivan Pavao II, lišava ga crkvene dozvole sveučilišnog poučavanja zvane missio canonica. Ali Küng nije promijenio svoje poglede, teološki utemeljene, glede diskutabilne dogme o nepogrešivosti iz 1870, pokazujući na taj način da, kad je potrebno suprotstaviti se arogancijama Rima, nije samo riječ o poslušnosti nego i izdržljivosti – rijetkoj katoličkoj „vrlini“.

Godine 1968 uredio je deklaraciju Für die Freiheit der Theologie [«Za slobodu teologije»], koju su preradili Yves Congar, Karl Rahner i Edward Schillebeeckx a na kraju potpisali 1360 katoličkih teologa i teologinja iz cijelog svijeta, mađu kojima je bio i Joseph Ratzinger. Godine 1989 Küng se nalazi među potpisnicima Kölner Erklärung [«Kolnske deklaracije»], koja se izrazila u korist otvorenog katoliciteta a protiv jačanja papinske autoritarnosti.

Hans Küng jedan je od duhovnih očeva Initiative Kirche von unten (IKvu) [«Inicijative za Crkvu odozdo»] i „Apela Naroda Božjega“, iz godine 1995, kad je rođen narodni crkveni pokret Wir sind Kirche. Drugi dio njegove autobiografije, Umstrittene Wahrheit [«Kontroverzna istina»] donosi historijsko i sistematsko utemeljenje prijedloga od strane Wir sind Kirche, koji se s jasnoćom profiliraju polazeći od II vatikanskog koncila a za koje se Küng borio, usvojivši ih, još šezdesetih i sedamdesetih godina.

Činjenica da Küngove molbe upućene papinstvu u njegovoj trenutnoj formi nisu iznašle nikakvo riješenje evidentna je ako se uzme u obzir s jedne strane sve jači konflikti između Rima i partikularnih Crkava a s druge strane paraliziranost biskupskih sinoda. Obvezni celibat, ređenje žena i priznavanje Euharistije, uprkos svim zabranama Rima, ostaju na dnevnom redu.
Tijekom neočekivanog susreta, u rujnu 2005, s papom Benediktom XVI, i svojim bivšim kolegom profesorom Ratzingerom, od samog početka bile su isključene teme koje su se odnosile na nutarnju reformu Crkve. Ali i poslije ovog kolokvija Hans Küng je nastavio i nastavlja, kao uvijek, zauzimati se za reformna nastojanja koja zastupa Wir sind Kirche i za obnovu Crkve temelja.

Danas je Küng snažno zaokupljen međureligijskim dijalogom, na temelju čega je objavio tri velika djela, o židovstvu (1991), o kršćanstvu (1995) i o islamu (2004). Od godine 1990 posvećuje se Projektu svjetskog etosa, koji od 1995 napreduje kao Stiftung Weltethos [«Fond za svjetsku etiku»]. Kao putokaz smatra se Deklaracija za svjetsku etiku, prihvaćena 1993 od Parlamenta svjetskih religija u Chicagou, koja je dovela do nastanka globalne mreže međureligioznih odnosa.

OSUĐEN JOŠ JEDAN TEOLOG OSLOBOĐENJA

Jon Sobrino, rođenjem španjolac, jedan od značajnih teologa Latinske Amerike, teolog oslobođenja, stavljen je na indeks.

Dvije Ratzingerove optužbe: teolog se previše stavio na stranu siromašnih dok se u njegovim knjigama prepoznaju kriva učenja o osobi Isusa koja se predstavlja previše povijesnom i ljudskom.

Teolog je ukazivao na nedostatnost helenističke kristologije čiji je jezik stran duhu našeg vremena.

Izrijek osude nije slučajan. Događa se uoči papinog puta u Brazil gdje će on sudjelovati na generalnom zasijedanju latinskoameričke Crkve.

Don Franco Barbero piše: "Izgleda kao paradoks ali se sve dogodilo uoči 24. ožujka kada se prisjećamo 27 obljetnice ubojstva monsignora Oscara Romera, čiji je prijatelj bio Jon Sobrino."

Mi, simpatizeri pokreta We are Church u Hrvatskoj, izražavamo našu solidarnost zajedno sa svim katoličkim pokretima baze diljem svijeta.

Terza lettra

Treće pismo
upućeno Papi Benediktu XVI
Movimento internacional
Somos-Iglesia
Movimento Internacional
Nόs somos Igreja
Movimento Internazionale
Noi siamo Chiesa
Mouvement international
Nous sommes Eglise
Internationale Bewegung
Wir sind Kirche
International Moviment
We are Church

Chair: Raquel Mallavibarrena
Penuelas 17
28005 Madrid
SPAIN
Tel.: +34-649332654
eMail: rmallavi@mat.ucm.es

Internet: www.we-are-church.org

Madrid/Munchen, 23 studenog 2006.


Njegovoj Svetosti Papi Benediktu XVI, dragi brate zajedničke vjere u Kristu,
u srpnju 2005. te u istom mjesecu 2006., mi,
kao živi dio Naroda Božjega i kao članovi međunarodnog pokreta “Mi smo Crkva”, pisali smo Vam zamolivši Vas za privatnu audijenciju. Na naše prvo pismo, datirano u srpnju 2005., nije stigao nikakav odgovor. Na drugo pismo, poslano u srpnju 2006., stigao je slijedeći odgovor: “Državni Tajnik je napomenuo Apostolskoj nuncijaturi u Njemačkoj da vam priopći kako vašoj molbi nažalost ne može biti udovoljeno. Vi kao i ostali članovi pokreta, u svakom trenutku, možete voditi konstruktivni dijalog glede aktualnih pitanja i problema Crkve sa Biskupima i Svećenicima biskupija i župa koje su pravno priznate.”

Zadnjih jedanaest mjeseci vodili smo dijalog sa Biskupima i Svećenicima glede pitanja i problema od nas predstavljenih a koji se tiču Crkve, ali svaki put nam je bilo napomenuto kako se navedeni problemi ne dotiču njihove odgovrnosti, nego odgovornosti Vatikana i Univerzalne Crkve.

Uvjereni kako za Vašu Svetost imaju veliku važnost karizme u Crkvi te stoga što želimo surađivati sa Vašom Svetosti i našim Biskupima glede poduzimanja odvažnih i efikasnih aktivnosti koje bi mogle riješiti tolike pastoralne probleme, ljubazno šaljemo upit – po treći put i to o desetoj godišnjici utemeljenja Međunarodnog pokreta “Mi smo Crkva” - za privatnu audijenciju kako bi mogli započeti otvoreni i konstruktivni dijalog. Samo ukoliko bi svi mi, crkvena hijerarhija i Narod Božji, radili zajedno, u uskoj povezanosti i sa duhom konstruktivnosti, tada bi se uspješno mogli suočiti sa izazovima koji su pred nama.

Srdačno

Raquel Mallavibarrena
Christian Weisner

za Međunarodni pokret “Mi smo Crkva”